Pivo i kalorije: Sve što trebate znati

Idu li pivo i kalorije zajedno? Koliko jedno pivo može imati kalorija? Ako je ovo pitanje koje si često postavljate, na pravom ste mjestu.

U ovom blogu pričati ćemo više o pivu, kako je nastalo, koje su mu nutritivne vrijednosti te objasniti sve što trebate znati o temi “pivo i kalorije”.

Povijest piva

Danas je pivo jedno od najpoznatijih i konzumiranijih alkoholnih pića na svijetu, a njegova proizvodnja seže daleko u povijest. 

Pretpostavlja se kako je prva preteča piva otkrivena još u doba lovaca-sakupljača, kada se uz skupljene žitarice stvorila lokva vode što je, posljedično, dovelo do fermentacije. Pivo je, baš kao i chia sjemenke, jedna od namirnica koja se koristila u prehrani ljudi još od drevnih ciivilizaciija. Prvi zapisi o pivu datiraju iz drevnih civilizacija poput Sumera i Babilona u Mezopotamiji, gdje su pronađeni natpisi koji ukazuju na to da su ljudi proizvodili pivo prije više od 5.000 godina.

Pivo su kroz povijest konzumirale brojne civilizacije, koristeći za njegovu proizvodnju različite vrste žitarica.

Tako su Babilonci koristili pšenicu, Inke kukuruz, drevni Kinezi proso, a za proizvodnju piva u Egiptu se, već tada, najčešće koristio ječam.

Tijekom 20. stoljeća, proizvodnja piva proširila se diljem svijeta, s mnogim zemljama razvijajući vlastite tradicije i stilove piva. Nastali su različiti stilovi, poput lagera, alea, stouta, pilsnera, i mnogih drugih.

Kako se pivo proizvodi?

Četiri su osnovna sastojka u proizvodnji piva – sladna žitarica (primjerice ječam), voda, hmelj i kvasac. Naravno, postoji mogućnost dodavanja drugih žitarica i/ili začina, što otvara prostor kreiranju velikog broja različitih okusa, mirisa, odnosno aroma. 

Sama proizvodnja započinje mljevenjem zrna žitarice i ukomljavanjem, postupkom u kojem se samljevenim zrnima dodaje topla voda.

Cilj prva dva koraka proizvodnje je aktivirati enzime u zrnima i time pokrenuti razgradnju škroba i proteina.

Slijedi filtriranje ostataka zrna, odnosno komine od dobivenog ekstrakta, koji se sada već naziva sladovinom.

Sladovina tada mora proći proces vrenja, u kojem se u nju dodaje hmelj. Upravo je hmelj većinski zaslužan za karakterističan gorak okus piva. Fermentacija predstavlja posljednji korak proizvodnje, a podrazumijeva složeni biokemijski proces u kojem se šećeri, djelovanjem kvasaca, pretvaraju u alkohol (etanol) i ugljikov dioksid.

Tijekom fermentacije se u sladovinu dodaje kvasac. Osim etanola i ugljikova dioksida nastaju i brojni sekundarni produkti koji također doprinose formiranju arome piva. 

Fermentacija piva

S obzirom na vrstu fermentacije razlikujemo dvije vrste piva – ale i lager. Ale piva, ili piva gornje fermentacije, nastaju korištenjem ale kvasaca za fermentaciju, a najčešće su to sojevi Saccharomyces cerevisiae. Takvi kvasci se tijekom fermenacije dižu na površinu fermentora, što kasnije olakšava njihovo skupljanje.

S druge strane, lager je naziv za pivo dobiveno provođenjem donje fermentacije, pri kojoj se koriste tzv. lager kvasci. Oni se tijekom uvjeta fermentacije ne dižu na površinu posude i nešto su složeniji od ale kvasaca. Pod imenom lager kvasac najčešće se misli na Saccharomyces pastorianus, kvasac nastao hibridizacijom Saccharomyces cerevisiae i Saccharomyces bayanus. Nakon svih odrađenih koraka, a prije samog punjenja, pivo često i određeni period odležava i dozrijeva. 

Određeni koraci proizvodnje dopuštaju proizvođačima slobodu u optimiziranju uvjeta s obzirom na profil proizvoda koji žele postići, kao i u dodavanju nekih drugih sastojaka.

Poznato je kako su Irci proizvodnju piva digli na vrlo visoke razine, pa u svoje najpoznatije pivo, Guinness, dodaju dušik kako bi postigli njegov karakterističan kremasti i glatki okus, ali i bogatu, visoku i gustu pjenu. Stoga danas na tržištu nailazimo na paletu brojnih vrsta piva proizvedenih od strane brojnih proizvođača, a svako od njih je karakteristično i posebno na svoj način. 

Mala škola različitih vrsta piva  

Pale ale – pivo zlatne, svijetlo smeđe boje, udjela alkohola 4,4 – 5,4%. 

Blond ale – sadrži nešto niži udio alkohola u odnosu na klasična ale piva (4,1 – 5,1%) te je stoga vrlo lagano i osvježavajuće. 

India pale ale (IPA) – vrlo je popularno pivo, zlatnih do smeđih nijansi. Sadrži viši udio alkohola od prosjeka (5,1 – 10,6%) i karakterizira je izražena gorčina pošto se tijekom proizvodnje dodaju veće količine hmelja. Postoje tri podvrste IPA piva – American, English i Double IPA, kod koje udio alkohola može dosezati čak i 14%. 

Pilsner – ime mu dolazi od češkog grada Plzner, gdje se originalno i počeo proizvoditi. Pripada skupini lager piva, vrlo je lagano i osvježavajuće, a boja je svijetla zlatno-žuta. Udio alkohola se kreće između 4,1 i 5,3%. 

Stout – najčešće se prepoznaje po karakterističnoj tamnosmeđoj ili crnoj boji, a udio alkohola varira između 3,2 i 12%. Iznimno je popularan u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj, pa možemo reći da je najpoznatiji predstavnik upravo irski Guinness. 

Pivo, kalorije i nutritivni aspekti piva 

Proučavajući par vrsta piva različitih proizvođača dostupnih na hrvatskom tržištu uočavamo kako se udio alkohola kreće između 2 i 7%.

U narodu je uvriježeno mišljenje da su tamna piva teška i višeg udjela alkohola, što u slučaju Tomislava i je točno.

No, zanimljivo je kako Guinness, poznato kremasto, puno, teško pivo sadrži manje alkohola u odnosu na neka svijetla piva. Naravno, razni radleri gotovo uvijek sadrže manje alkohola jer se u proizvodnji pivo miješa sa sokovima i/ili koncentratima i time se „razrjeđuje“.

Energetske vrijednosti između različitih proizvođača blago variraju. Tako će se, od spomenutih piva, najviše kalorija u pivu pronaći u Tomislavu, što je i logično s obzirom na najviši udio alkohola.

Ako u subotnjem izlasku popijete Tomislav od 0,33L unijeti ćete 233,1 kalorije kroz pivo.

Ljubitelji Staropramena će u istom tom izlasku unijeti 146,5 kalorija u 0,33L piva.

Sadržaj ugljikohidrata se uglavnom kreće između 3 – 6,5 g/100 mL, a većina piva na tržištu ima manje od 0,5 g/100 mL proteina. Udjeli masnoća su u pivu gotovo zanemarivi.

Zanimljivo je napomenuti kako se konzumacijom piva unose i određene količine vitamina B-skupine, magnezija i fosfora.

*ABV – Alcohol by volume 

Sadržaj alkohola, energije i udio ugljikohidrata u pojedinim pivima.

Na blogu Alkohol: tablica kalorija nalaze se druga popularna pića i njihove kalorije.

Je li bezalkoholno pivo zaista „pravo“ pivo?

Bezalkoholno pivo se u Hrvatskoj, po pravilniku o pivu iz 2011., definira kao ono koje sadrži najviše 0,5% vol. alkohola. No, na tržištu postoje i određeni proizvođači koji na svom proizvodu ističu udio alkohola od 0,0%.

Možemo reći kako se najčešće proizvodi nekim od mogućih postupaka uklanjanja alkohola iz dobivenog piva, primjerice zagrijavanjem (destilacijom). U tom slučaju alkohol isparava brže od vode, ali se javlja problem gubitka određenog broja tvari arome, koje također ispare pa se senzorika piva značajno narušava.

Ponekad se u takva piva dodaje šećer u svrhu popravljanja okusa. Dodatno, neki pivari bezalkoholno pivo proizvode metodom zaustavljanja fermentacije, kako nebi uopće došlo do formiranja značajnijih količina alkohola.

S nutritivnog aspekta, bezalkoholno pivo uglavnom sadrži niže razine energije. Razlog tome većinski leži u značajno nižim koncentracijama alkohola u odnosu na klasično pivo. Poznato je kako alkohol znatno doprinosi kalorijskom unosu pa takva činjenica i ne čudi. No, treba imati na umu kako, u slučaju dodatka šećera u svrhu popravljanja okusa, sadržaj energije u pivu raste, odnosno kalorije u pivu imaju veći omjer.

Za primjer smo uzeli dva bezalkoholna piva hrvatskih proizvođača – Ožujsko Cool, koje na 100 mL sadrži 26 kcal, cca trećinu manje u odnosu na klasično Ožujsko, i Karlovačko bezalkoholno pivo, koje na 100 mL ima 24 kcal, dva puta manje u odnosu na Karlovačko lager. Udjeli proteina i masti se između bezalkoholnog i klasičnog piva ne razlikuju značajno.