Hiperglikemija je termin koji označava povišenu razinu glukoze u krvi. Iako je najčešće povezana s dijabetesom, hiperglikemija se može pojaviti i kod drugih zdravstvenih stanja i može biti rezultat različitih faktora. Razumijevanje hiperglikemije, njenih uzroka, simptoma, dijagnostike i liječenja ključno je za upravljanje ovim stanjem i sprječavanje ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Hiperglikemija, preddijabetes i dijabetes
Ako je hiperglikemija povišena razina glukoze u krvi, a dijabetes je također povišena razina glukoze u krvi – koja je onda razlika između hiperglikemije i dijabetesa?
Stanja hiperglikemije i dijabetesa usko su povezana. Međutim, svaka osoba koja ima povišenu razinu šećera u krvi (hiperglikemiju) nema automatski i dijabetes. Hiperglikemija je općeniti termin za povišenu razinu šećera u krvi, koja može biti uzrokovana raznim faktorima, dok su preddijabetes i dijabetes specifična stanja, odnosno bolesti.
Hiperglikemija je trenutno povišeno stanje šećera u krvi. Ukoliko vrijednost glukoze u krvi nije previsoka i ukoliko povišene vrijednosti ne traju dugo vremena, nego se vrate u normalnu – govorimo o hiperglikemiji. Ukoliko vrijednost šećera u krvi prijeđe prag za dijagnosticiranje šećerne bolesti i ta se vrijednost povišenoga šećera ne vraća u normalu tada govorimo o dijabetesu. Preddijabetes je stanje u kojem je razina šećera u krvi blago povišena, ali ne prelazi prag za dijagnozu šećerne bolesti. Uz promjenu životnih navika, osobito prehrane, ovo stanje je reverzibilno i razina šećera u krvi može se vratiti u normalne vrijednosti.
|
|
HIPERGLIKEMIJA | PREDDIJABETES | DIJABETES |
|
Definicija |
Stanje povišene razine glukoze u krvi | Stanje u kojem su razine glukoze u krvi povišene, ali nisu dovoljno visoke da bi se dijagnosticirao dijabetes | Kronična bolest u kojoj je tijelo neosjetljivo na djelovanje inzulina ili ga ne proizvodi dovoljno što dovodi do trajno povišenih razina glukoze u krvi |
|
Vrijednosti glukoze u krvi |
>7 mmol/L (natašte);
> 11.1 mmol/L (2 sata nakon obroka) |
5.6 – 6.9 mmol/L (natašte);
7.8 – 11 mmol/L (2 sata nakon obroka) |
>7 mmol/L (natašte);
> 11.1 mmol/L (2 sata nakon obroka) |
| Karakteristika | Ovisno o uzroku može biti privremena ili kronična | Reverzibilno stanje koje se može popraviti pravilnom prehranom |
Zahtjeva cjeloživotno upravljanje: promjene u prehrani, lijekove, inzulin, stalno praćenje |
Uzroci hiperglikemije
Glavni i najučestaliji uzrok hiperglikemije jest dijebetes, odnosno šećerna bolest. Do hiperglikemije kod oboljelih od dijabetesa može dovesti neadekvatna prehrana, pogrešna terapija ili neadekvatna doza apliciranog inzulina. Hiperglikemija u dijabetičara vrlo je opasno i po život opasno stanje jer može dovesti do dijabetičke ketoacidoze, a to stanje zahtjeva hitnu medicinsku pomoć.
Nepravilna prehrana također može dovesti do hiperglikemije. Učestala konzumacija hrane bogate jednostavnim ugljikohidratima i rafiniranim šećerima te prejedanje mogu dovesti do naglog porasta glukoze u krvi.
Sjedilački način života i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu smanjiti osjetljivost tjelesnih stanica na djelovanje hormona inzulina, a to stanje naziva se inzulinska rezistencija . Posljedično, kako su stanice manje osjetljive na inzulin, ne mogu apsorbirati glukozu iz krvi te njena koncentracija u krvi raste – drugim riječima dolazi do hiperglikemije.
Stres, kako fizički stres tako i psihološki stres, utječu na razinu glukoze u krvi te mogu dovesti do stanja hiperglikemije.
Od fizičkog stresa valja istaknuti infekcije, ozljede te kirurške zahvate i traume poput npr. velikih opeklina. U takvim stanjima nerijetko dolazi do hiperglikemije jer tijelo proizvodi velike količine hormona kortizola i adrenalina.
Korištenje određenih lijekova kao nuspojavu može imati pojavu hiperglikemije. Najčešći lijekovi za koje se smatra da mogu imati ovu negativnu nuspojavu jesu kortikosteroidi, beta-blokatori te diuretici.
Razni hormonalni poremećaji, od kojih se najčešće ističe Cushingov sindrom, također mogu biti uzrok hiperglikemije. Cushingov sindrom jest poremećaj koji se manifestira sintezom viška hormona kortizola te dugotrajna izloženost ovom hormonu dovodi do povećanja razine šećera u krvi.
Konzumacija velikih količina alkoholnih pića te dehidracija također mogu biti uzroci stanja hiperglikemije.
Vrijednosti glukoze u krvi
Vrijednosti glukoze u krvi za određivanje stanja hiperglikemije mogu se mjeriti natašte ili nakon obroka.
Normalna razina šećera u krvi natašte (nakon minimalno 8 sati gladovanja) iznosi 3.9 – 5.5 mmol/L, dok se hiperglikemijom smatraju vrijednosti šećera u krvi više od 7 mmol/L.
Ukoliko se šećer u krvi određuje postprandijalno, odnosno 2 sata nakon obroka, normalnom razinom šećera u krvi smatra se vrijednost manja od 7.8 mmol/L. Hipeglikemijom se smatra razina šećera u krvi viša od 11.1 mmol/L.
Simptomi hiperglikemije
Hiperglikemija se manifestira različito te njeni simptomi variraju u ovisnosti o tome koliko je razina šećera u krvi iznad fizioloških vrijednosti te koliko dugo su vrijednost šećera povišene. Neki od uobičajenih simptoma su:
- Pojačana žeđ
- Suhoća usta
- Učestalo mokrenje
- Umor
- Zamagljen vid
- Glavobolja
- Gubitak tjelesne mase
- Sporo zacjeljivanje rana
- Učestale infekcije, osobito kože i desni
Liječenje
Liječenje hiperglikemije uvelike ovisi o razlogu zbog kojega je hiperglikemija nastupila.
Kod osoba koje boluju od dijabetesa tipa 1 potrebno je provjeriti ispravnost setova za injektiranje inzulina te aplicirati ispravnu dozu inzulina, jer su neispravnost uređaja i pogrešna doza izulina vrlo česti uzroci hiperglikemije kod ovih bolesnika. U osoba s dijabetesom tipa 2 potrebno je prilagoditi vrstu i dozu oralnoga lijeka koji se koristi za održavanje optimalnih razina glukoze u krvi. Također, ključno je paziti na konzumiranje adekvatnih količina ugljikohidrata u prehrani.
U osoba koje se nalaze u stanju predijabetesa ključno je hitno promijeniti životne navike vezane uz prehranu i tjelesnu aktivnost. Neka istraživanja pokazuju kako prehrana sa sniženim udjelom ugljikohidrata i redovita tjelesna aktivnost mogu značajno doprinijeti održavanju razine šećera u krvi u optimalnim vrijednostima. Kako bi se dobile točne i individualizirane upute o prehrani za stanje predijabetesa preporučljivo je konzultirati se s dijetetičarom i liječnikom dijabetologom.
Ukoliko je uzrok hiperglikemije izloženost stresu, infekcija, hormonalni poremećaju ili trošenje određenih lijekova – to je važno prepoznati i djelovati u skladu. Liječiti infekciju ili hormonalni poremećaj, promijeniti terapiju lijekovima te naučiti tehnike upravljanja stresom.
Hiperglikemija je kritičan signal koji ukazuje na potrebu za promjenom načina života i medicinskim intervencijama kako bi se spriječile ozbiljnije komplikacije. Prepoznavanje i razumijevanje ovog stanja prvi je korak u borbi protiv preddijabetesa i dijabetesa te ključ za održavanje dugoročnog zdravlja.
